Govorno jezičke teškoće nakon moždanog udara

Logoped šlog

Šta je šlog?

Moždani udar ili šlog predstavlja žarišno cerebrovaskularno oboljenje nastalo prekidom dotoka krvi u neki deo mozga čime se smanjuje ili onemogućava ishrana i snadbevanje kiseonikom tog dela mozga. Uzroci tog prekida mogu biti:
– Ishemija- iznenadni spazam krvne žile;
– Infarkt usled stvaranja tromba ili embolusa (čepa: tromba, masne kapi, mehurića vazduha) u krvnom sudu;
– Hemoragije- krvarenja usled pucanja krvnog suda zbog zbog gubitka elasticiteta zida krvnog suda.

Koji su simptomi moždanog udara?

Najčešći simptomi moždanog udara su:

  • utrnulost jedne strane lica ili tela;
  • slabost motornih funkcija;
  • gubitak ravnoteže;
  •  glavobolja i povraćanje;
  • teškoće ili nemogućnost govora i/ili nerazumevanje tuđeg govora.

Koje govorno-jezičke poteškoće se mogu javiti nakon moždanog udara?

 

Govorno-jezičke teškoće koje se javljaju nakon moždanog udara značajno utiču na kvalitet života osobe i predstavljaju izazov kako za pacijente, tako i za logopede koji rade na njihovoj rehabilitaciji. Ove teškoće zavise od vrste i obima oštećenja mozga, a najčešće se manifestuju u vidu afazije, disartrije ili apraksije govora.

1. Afazija

Afazija je jezički poremećaj uzrokovan oštećenjem dominantne hemisfere mozga (obično leve), koja je odgovorna za jezik.

  • Vrste afazije:
    • Brokinova afazija: Oštećenje govorne produkcije, dok je razumevanje relativno očuvano. Pacijenti često koriste telegrapski govor (“Idem… kuća… danas”).
    • Vernikeova afazija: Oštećeno razumevanje govora i produkcija fluentnog, ali semantički praznog govora.
    • Globalna afazija: Najteži oblik, gde su i razumevanje i produkcija govora ozbiljno oštećeni.
    • Anomička afazija: Problemi sa imenovanjem predmeta, dok su druge jezičke sposobnosti očuvane.

2. Disartrija

Disartrija je motorički poremećaj govora usled slabosti ili paralize mišića uključenih u govor. Karakteriše je:

  • Smanjena artikulacija,
  • Spori, nerazumljivi govor,
  • Problemi sa glasom i intonacijom.

3. Apraksija govora

Apraksija govora je poremećaj planiranja i sekvenciranja pokreta potrebnih za govor, bez prisutne mišićne slabosti. Osobe mogu da znaju šta žele da kažu, ali nisu u stanju da proizvedu odgovarajući niz glasova.

Logopedski pristup rehabilitaciji

  1. Procena stanja pacijenta
    Logoped procenjuje vrstu i stepen govorno-jezičkih teškoća putem standardizovanih testova, analize spontanog govora i funkcionalne komunikacije.

  2. Izrada individualnog plana terapije
    Plan zavisi od vrste poremećaja i specifičnih potreba pacijenta. Uključuje:

    • Vraćanje osnovnih jezičkih funkcija (imenovanje, razumevanje, čitanje, pisanje),
    • Rad na poboljšanju artikulacije, glasovne modulacije i respiracije kod disartrije,
    • Vežbe za ponovnu organizaciju pokreta govornog aparata kod apraksije.

  3. Tehnike i metode

    • Melodično intonaciona terapija (za fluentnost govora),
    • Terapija imenovanja (u afaziji),
    • Biofeedback tehnike za kontrolu glasa i disanja,
    • Korišćenje vizualnih i taktilnih stimulusa.

  4. Uključivanje asistivne tehnologije
    Korišćenje komunikacionih uređaja ili aplikacija može olakšati komunikaciju kod osoba sa ozbiljnim poremećajima.

  5. Psihološka podrška
    Saradnja sa psihologom je važna, jer govorno-jezičke teškoće često dovode do frustracije, depresije i smanjene motivacije.

  6. Edukacija porodice
    Porodica se edukuje kako da komunicira s pacijentom i pruži podršku u svakodnevnim situacijama.

Prognoza i faktori oporavka

Oporavak zavisi od:

  • Lokacije i obima oštećenja mozga,
  • Brzine početka rehabilitacije,
  • Motivacije pacijenta i podrške okoline.

Kontinuirani rad sa logopedom, u kombinaciji sa svakodnevnim stimulacijama i prilagođenim strategijama, može značajno unaprediti komunikacijske veštine i kvalitet života osobe.

Naš Edukativni centar Logos uspešno pomaže odraslima sa govorno-jezičkim poteškoćama u cilju maksimalne moguće rehabilitacije, a neretko i do potpune funkcionalnosti govora.

Scroll to Top